Zakon o šumama poguban po Pljevlja - već imamo evropski model upravljanja

Za održivo šumarstvo hitna izmjena Zakona o šuma

Zakon o šumama, koji je stupio na snagu 1. januara ove godine, doveo je do kolapsa u radu Uprave za gazdovanje šumam i lovištima CG jer je uzimanjem mnogih nadležnosti onemogućio rad Uprave, koja tri mjeseca ne može da vrši doznake. I pored brojnih upozorenja i dopisa, Vlada nije uslišila predloge zaposlenih u Upravi ali danas sa njima intezivno pregovara u cilju saniranja problema i rješenje se nazire u izmjenama i dopunama zakona. Veoma važna stavka je da li će se vratiti i raniji model korišćenja koncesione naknade, po kome je opštinama pripadalo 70 odsto prihoda a državi 30 odsto, jer je novim zakonom naknada „ukradena“ opštinama i predloženo je svega 30 odsto od prihoda novoformiranog preduzeća. Neuspjeh modela potvrdio je ministar Vladimir Joković, ističući da je zakon teško primjenjiv, da niko iz Uprave za gazdovanje šumama ne želi da pređe u novu firmu, te da nema novca za opremu, mehanizaciju i druga sredstva. Žurilo se sa usvajanjem Zakona o šumama jer je njegovo donošenje bio jedan od uslova za kredit Svjetske banke od 80 miliona eura.

Po riječima Igora Vojinovića, direktora Područne jedinice Pljevlja Uprave za gazdovanje šumama, ponuđeno zakonsko rješenje je neodrživo za čitavu Crnu Goru, a posebno za PJ Pljevlja koja bi morala da izdržava sebe i ostalih 16 područnih jedinica.

„Takav model propao je u Republice Srpskoj, koja ima 27 područnih jedinica a samo je 5 samoodržavo, dok mi imamo 17 PJ, dvije su samoodržive, Pljevlja i Žabljak i eventualno Rožaje. Vlada, vidjevši da je došlo do kolapsa, sada razgovara sa nama i mi rješavamo problem koji nije nastao našom greškom. Izmjene Zakona o šumama moraju da budu u skladu sa zahtjevima predstavnika Evropske komisije i Svjetske banke, kojima smo predočili sve probleme, a oni su nam rekli da nas ne tjeraju ni na šta, ni na osnivanje preduzeća za eksploataciju šuma, već samo traže da unaprijedimo šumarstvo“, rekao je Vojinović, ističući da je Svjetska banka namijenila 80 miliona za sve resore, od čega 12 miliona za unapređenje šuma, ali su istakli da taj novac nije za mašine i kamione već za uređivanje, uzgoj, zaštitu i unapređenje šuma.

Zaposleni u Upravi se bore da se ne formira novo preduzeće. Ono bi, kaže Vojinović, bilo održivo jedino u slučaju da PJ Pljevlja i PJ Žabljak samostalno formiraju preduzeće bez ostalih područnih jedinica u Crnoj Gori, sa integralnim sistemom gazdovanja i sopstvenim žiro računom. Svakako, prije bilo kakvog prelaska na novi model upravljanaja šumama, potrebno je uraditi adekvatne finansijske i kadrovske analize.

“Nema nijednog argumenta koji bi išao u prilog za osnivanje preduzeća za eksploataciju šume jer su imali istovjetno bivše preduzeće ŠPAD (Šumarsko preduzeće AD) koje je uz velike gubitke likvidirano”, rekao je Vojinović, navodeći opasnost da nešto posječemo a ne prodamo, što je prošlogodišnji primjer iz Srbije „na lageru je mjesecima stajala oblovina, kako bi drvo malo izgubilo na kvalitetu i da bi mu pala cijena, koju se posjekli i kupili korisnici šuma“.

„U Crnoj Gori, kao i u Poljskoj, funkcioniše dosta dobar model upravljanja šumama prodajom drveta u dubećem stanju putem javnih tendera a po usnovu jednogodišnjeg ugovora o korišćenju šuma. Koncesioni model korišćenja šuma u Crnoj Gori ne postoji preko pet godina, kao ni kocesionari, već korisnici šuma. Korisnici šuma uredno plaćaju naknade za korišćenje šuma i značajno su povećani prihodi od naknada za korišćenje šuma. Uprava za gazdovanje šumama od svakog korisnika šuma ima urednu bankarsku garanciju, u iznosu 30 odsto od vrijednosti ugovora, koju može da aktivira u slučaju da korsnici šuma ne izvršavaju ugovorene obaveze po osnovu sječe ili uređenja šumskih puteva. U javnosti se uporno koriste neadekvatni termini – koncesionari, kako bi se unijela zabuna i namjerno umanjila vrijednost postojećeg koncepta prodaje šume u dubećem stanju, koji je dobar za pojedine zemlje članice EU. Ovaj sistem može da se unapredi, da ima što više kontrole i da se prodaja sanitara vrši putem aukcije bez višemjesečnog čekanja na odluku Vlade, kako bi izbjegli propadanje sanitara i loš uticaj na zdravlje šuma“, rekao je Vojinović, dodajući da je poslednje četiri godine šumarska inspekcija često vršila kontrole, obilazila pilane da vide ima li nelegalnih drvnih sortimenata i da su rijetko naišli na neregulatnosti.

Država kreiranjem koncesionog modela izrodila šumsku mafiju

Na pitanje kako je stvorena „šumska mafija“ i u čemu se ogleda, Vojinović kaže da je država ranije kreirala koncesioni model upravljanja šumom, u kome su primjenjivane niske cijene drvnih sortimenata od 13 ili 17 eura po kubiku, koje nikada nisu regulisane u skladu sa tržišnim (koje se dostizale i 100 eura), i na taj način omogućila drvoprerađivačima da se brzo obogate i da se stvori utisak šumske mafije. Takođe, sistem kontrole nije odgovarao koncesionom modelu, što danas nije slučaj.

“Sada smo u situaciji da smo bespravne sječe sveli na minimum. Evropske zemlje takođe nisu pošteđene bespravnih radnji. Na primjer u Francuskoj i Španiji su ogromne bespravne sječe. Mi se zalažemo da te bespravne radnje svedemo na minimum i smatram da smo poslednje četiri godine uspjeli u tome”, navodi Vojinović a u prilog upravljanja šumama prodajom drveta u dubećem stanju, navodi da su podigli prodajne bruto cijene od 50 do 80 eura što je omogućilo značajno veće zarade, koje prate tržišne cijene.

„Ne vršimo sječu drveta, ni izvoz drvenih sortimeneta, niti pravimo lagere, što je bitno za zdravlje šuma, jer ne možemo doći u situaciju da nešto posječemo a da dugo stoji u šumi dok se ne realizuje prodaja posječenih drvnih sortimenata. U slučaju takvog scenarija došlo bi do obolijevanja okolnih zdravih stabala i širenja bolesti. Sada, što je jako važno, nismo u situaciji da se nešto posječe a ne proda. Planska sječa je najbolja uzgojna mjera za šume, tada se šuma razvija i dobija na kvalitetu, sa dobrim zdravim stablima. Prošle godine prodali smo sve što je doznačeno, preko 100.000 kubika, kao i sav doznačeni sanitar. Ovaj tender je pokazao da je postojeći model dosta dobar. Ako se ne proda neko odjeljenje ono ostaje u dubećem stanju i zdravo i prodaće se sledeće godine“, rekao je Vojinović.

Podsjeća da su se drvoprerađivači od 2021.godine više puta bunili i neosnovano ih prijavljivali u tužilaštvo kada su uvodili nove modele za bodovanje.

„Kada smo namjeravali da cijena bude jedini kriterijum i da se boduje 100 odsto, u trenutku kada je kriterijum bio cijena 50 odsto bodova, 40 odsto tehnički uslovi i 10 odsto lokal, svi drvoprerađivači su bojkotavali tender i prijavljivali su nas tužilaštvu za nepostojeće radnje. Bio je i sistem bodovanja 80 cijena i po 10 lokal i tehnički uslovi. Dešavalo se da drvoprerađivači smanjuju broj prijavljenih radnika, jer su se radnici malo bodovali, što je dovelo da slabije prodaje drvne mase, pa su novi uslovi bili u proporciji 60:30:10“, rekao je Vojinović i poručio da sa drvoprerađivačima treba napraviti dogovor koji model bodovanja je prihvatljiv za sve.