Koliki krvni pritisak se smatra opasnim, a kada nema razloga za brigu?

Odgovor na pitanje iz naslova djelimično zavisi od toga kakav krvni pritisak imate u normalnim okolnostima.

Ako je nekome, na primjer, krvni pritisak 95/55 i osjeća se dobro, nema razloga za brigu. Ako je nekome pritisak skočio na 160/90 i pritom nema problema, potrebno je prilagoditi dozu lijeka, ali nema potrebe za hitnim odlaskom kod ljekara.

Ipak, trebalo bi što prije zakazati termin u Domu zdravlja, piše Index.hr.

Uopšteno gledano, trebalo bi odmah kontaktirati ljekara ako je gornji pritisak iznad 180 ili ispod 90, odnosno ako je donji pritisak viši od 110 ili niži od 50 mmHg.

Ako uz ove vrijednosti nema nekih drugih simptoma, situacija nije toliko zabrinjavajuća, ali zdravstveni problem bi trebalo što prije rešavati. Ako su oz ovakve vrijednosti prisutni i simptomi poput vrtoglavice, zamagljenog vida, bolova u grudima, kratkog daha ili glavobolje, to zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Krvni pritisak raste s godinama
Visok krvni pritisak je hronično stanje koje postupno napreduje s godinama. Ali, pritisak ponekad može da skoči toliko naglo da to zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć.

Ako je pritisak iznenada skočio preko 180/120 mmHg  pričekajte pet minuta, pa ga ponovo izmjerite. Ako su vrijednosti i dalje visoke, odmah pozovite pomoć.

Vrlo visoke vrijednosti pritiska mogu da znače da osoba ima hipertenzivnu krizu kod koje može doći do oštećenja unutrašnjih organa.

U takvim situacijama visoki krvni pritisak može izazvati gubitak pamćenja, promjene u ličnosti, progresivni gubitak svijesti; moždani udar; disekciju aorte; bolove u grudima i srčani udar; iznenadni poremećaj rada srca kod kojeg ono slabije pumpa krv, pa se tečnost vraća u pluća i nastaje plućni edem, nagli gubitak bubrežne funkcije; gubitak vida; preeklampsija i eklampsija, prenosi Index.hr.